Katedra za astronomiju


Matematički fakultet


Univerzitet u Beogradu

dr Olga Atanacković

vanredni profesor


Adresa: Studentski trg 16
             11000 Beograd
             Srbija
Kabinet: 809, V sprat
Telefon: (+381) 011 2027 824
E-mail: olga@matf.bg.ac.rs



Predmeti:


Osnovne studije:

Master studije:

Doktorske studije:

Bibliografija


Pogledajte bibliografiju.

Odabrani naučni radovi:


O.Atanacković-Vukmanović, E.Simonneau:
THE USE OF ITERATION FACTORS IN THE SOLUTION OF THE NLTE LINE TRANSFER PROBLEM I. TWO-LEVEL ATOM,
1994, J. Quant. Spectrosc. Radiat. Transfer, 51, 525
O.Atanacković-Vukmanović, L.Crivellari, E.Simonneau:
A FORTH-AND-BACK IMPLICIT Λ-ITERATION,
1997, Astrophys. J., 487, 735
O.Atanacković-Vukmanović:
A FORTH-AND-BACK IMPLICIT Λ ITERATION IN THE SOLUTION OF RADIATIVE TRANSFER IN SPHERICAL MEDIA,
2003, Serb. Astron. J., 167, 27
O.Atanacković-Vukmanović:
ON RADIATIVE TRANSFER PROBLEMS AND THEIR SOLUTION,
2004, Serb. Astron. J., 169, 1
O.Atanacković-Vukmanović:
SOLUTION OF NLTE RADIATIVE TRANSFER PROBLEMS USING FORTH-AND-BACK IMPLICIT LAMBDA ITERATION,
2007, ASP Conference Series, 370, 97
O.Kuzmanovska-Barandovska, O.Atanacković:
THE USE OF ITERATION FACTORS IN THE SOLUTION OF THE NLTE LINE TRANSFER PROBLEM - II. MULTILEVEL ATOM,
2010, J. Quant. Spectrosc. Radiat. Transf., 111, 708

Biografija


Olga Atanacković je rođena 13 februara 1959. godine u Beogradu. Na grupi za astronomiju (smer Astrofizika) Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu diplomirala je 1981. godine. Dobitnik je nagrade “Prof. Zaharije Brkić” kao najbolji diplomirani student u 1981/1982. godini na Katedri za astronomiju. Poslediplomske studije (smer Astrofizika) na Katedri za astronomiju PMF u Beogradu završila je 1986. godine odbranivši magistarsku tezu pod naslovom "Analiza nelokalnih efekata u ne-LTR prenosu zračenja u zvezdanim atmosferama". Na istom fakultetu je oktobra 1991. godine odbranila doktorsku disertaciju pod naslovom "Prilog rešavanju problema prenosa zračenja u zvezdanim atmosferama". Obe teze je radila pod rukovodstvom dr Eduarda Simonneau-a (CNRS, Francuska).

Od 1982. do 1996. godine bila je zaposlena na Astronomskoj opservatoriji u Beogradu. U zvanje naučnog saradnika izabrana je 1992. godine. Od 1993. godine bila je angažovana za držanje vežbi iz predmeta Teorijska astrofizika na Katedri za astronomiju, a od 1995. godine (posle izbora u zvanje docenta) za držanje predavanja i vežbi iz Teorijske astrofizike. Od 1996. godine je zaposlena na Matematičkom fakultetu u Beogradu. Godine 2002. izabrana je u zvanje vanrednog profesora. Na Katedri za astronomiju drži predavanja iz Opšte astrofizike (A i B), Teorije zvezdanih spektara i Dinamike kosmičke plazme na osnovnim studijama, Interpretacije astronomskih spektara na master studijama i Zvezdane atmosfere i Numeričke metode u prenosu zračenja na doktorskim studijama. Rukovodila je izradom jednog diplomskog rada na Fizičkom fakultetu, jednog master rada, jedne magistarske teze i jedne doktorske disertacije na Matematičkom fakultetu. Bila je član komisija za ocenu i odbranu 3 master rada, 18 magistarskih teza, 6 doktorskih disertacija, kao i komisija za nostrifikaciju jedne fakultetske i 3 doktorske diplome.

Sa prof. dr Mirjanom Vukićević-Karabin koautor je univerzitetskog udžbenika „Opšta astrofizika” (prvo izdanje 2004. godine, drugo izdanje 2010. godine).

Period od 1. decembra 1984. do 30. juna 1985. provela je, kao stipendista francuske vlade, na naučnoj specijalizaciji u Institutu za astrofiziku u Parizu. Narednih godina je u okviru Programa naučne saradnje izmedju Jugoslavije i Francuske radila na Projektu "Nove numeričke metode u rešavanju problema prenosa zračenja". Godine 1996. dobila je dvomesečnu stipendiju Francuskog Društva prijatelja nauke za rad na Institutu za astrofiziku u Parizu. Radila je na većem broju raznih naučnih projekata koje finansira Ministarstvo za nauku, tehnologije i razvoj Republike Srbije, a trenutno je angažovana na projektima "Fizika Sunca i zvezda" i "Inverzni problemi u astrofizici: interferometrija i spektrofotometrija zvezda".

Do danas je objavila više od 50 naučnih i stručnih radova u domaćim i stranim časopisima (10 članaka u časopisima sa SCI liste) i imala saopštenja na više od 20 domaćih i medjunarodnih konferencija. Njeni radovi su citirani 47 puta (od toga 8 autocitata). U dosadašnjem naučnom radu Olga Atanacković se bavila istraživanjima u nekoliko oblasti teorijske astrofizike i astronomije: pre svega teorijom formiranja spektralnih linija i prenosom zračenja u zvezdanim atmosferama (kinetičkim efektima u ne-LTR prenosu zračenja i numeričkim metodama u rešavanju jednačine prenosa zračenja), deformacijama linija u spektrima Sejfertovih galaksija i kvazara pod uticajem jakog gravitacionog polja, analizom posmatranih promena u sjaju zvezda u tesnim dvojnim sistemima, istraživanjima efekata Debye-vog ekraniranja na Štarkovo širenje spektralnih linija, refrakcijskim i astroklimatskim istraživanjima i bibliografijom kataloga nebeskih tela.

Olga Atanacković je bila recenzent dva univerzitetska udžbenika: "Teorijske osnove radio-astronomije" (2007) autora Dejana Uroševića i Jelene Milogradov-Turin i "Uvod u spektroskopiju za astronome" (2010) autora Tijane Prodanović.

Držala je niz predavanja iz astronomije na Kolarčevom narodnom univerzitetu, na republičkim seminarima iz fizike za nastavnike osnovnih i srednjih škola i u Istraživačkoj stanici Petnica. Učestvovala je u pripremama takmičara za Medjunarodnu astronomsku olimpijadu 2004. i 2005. godine.

Bila je sekretar Uredjivačkog odbora izdanja Astronomske opservatorije (1983-1990) i urednik Publikacija AOB (1990-1995). Od 1990. je član Uredjivačkog odbora Publications de l'Observatoire Astronomique de Belgrade i Uredjivačkog odbora Bulletin de l'Observatoire Astronomique de Belgrade (od 1996. - Serbian Astronomical Journal). Bila je recenzent brojnih radova objavljenih u časopisu i zbornicima radova.

Takođe je bila član Upravnog odbora Astronomske opservatorije i Saveta Matematičkog fakulteta.

Kao član Naučnog ili Lokalnog organizacionog komiteta učestvovala je u organizaciji nekoliko naučnih skupova: VI European Regional Meeting of Astronomy (Dubrovnik, 1981), 100 godina Astronomske opservatorije u Beogradu (Beograd, 1987), The First Yugoslav Conference on Spectral Line Shapes (Krivaja, 1995), Simpozijum "On Contemporary Mathematics" povodom 125 godina Matematičkog fakulteta u Beogradu (Beograd, 1998), XIII Nacionalna konferencija jugoslovenskih astronoma (Beograd, 2002), XIV Nacionalna konferencija astronoma Srbije i Crne Gore (Beograd, 2005) i kao ko-predsednik XV Nacionalne konferencije astronoma Srbije (Beograd, 2008).

Od oktobra 2005. do marta 2007. godine je bila šef Katedre za astronomiju. Kao nastavnik i šef Katedre za astronomiju aktivno je učestvovala u radu na reformi nastavnih programa studija astronomije i astrofizike, kao i nastojanjima da se predmet Astronomija vrati u srednje škole.

Godine 2008. bila je član Nacionalnog organizacionog odbora (NOO) za pripreme za obeležavanje Medjunarodne godine astronomije (MGA) 2009 u Srbiji. Vodila je projekat "Globalni razvoj astronomije", jedan od 11 globalnih projekata u okviru kojih je obeležena MGA2009.

Član je Astronomskog društva "Rudjer Bošković", Društva astronoma Srbije, Evropskog astronomskog društva, Medjunarodne astronomske unije i njenih komisija br. 36 (Teorija zvezdanih atmosfera) i 46 (Astronomsko obrazovanje i razvoj).

Od 2002. godine je predstavnik Srbije u Komisiji br. 46 Medjunarodne astronomske unije. Od 2002. do 2005. godine bila je član Upravnog odbora Društva astronoma Srbije i član Nacionalnog Komiteta za astronomiju. Od oktobra 2005. do oktobra 2008. godine bila je predsednik Nacionalnog Komiteta za astronomiju.