1.

Ako su date dve duži pa je jedna od njih nepodeljena a druga podeljena na koliko bilo otsečaka, pravougaonik obuhvaćen ovim dvema dužima jednak je zbiru pravougaonika obuhvaćenih nepodeljenom duži i svakim od otsečaka.



Neka su A i BG dve duži; neka se BG podeli proizvoljno tačkama D i E. Tvrdim da je pravougaonik obuhvaćen dužima A i BG jednak zbiru pravougaonika obuhvaćenih dužima A i BD, A i DE i A i EG.
Povuče se pod pravim uglom na BG kroz tačku B prava BZ [I.11] i prenese se BH jednako A [I.3], povuče se kroz tačku H prava HQ paralelno BG [I.31], i kroz tačke D, E, G povuku se prave DK, EL, GQ paralelno pravoj BH.
Pravougaonik BQ je jednak zbiru pravougaonika BK, DL, EQ. Međutim, BQ je pravougaonik sa stranama A i BG, jer je obuhvaćen dužima BH i BG, a BH je jednak A. Isto tako je BK pravougaonik obuhvaćen dužima A i BD, jer je obuhvaćen dužima HB i BD, a HB je jednako A. Tako isto je i pravougaonik DL obuhvaćen dužima A i DE, jer je DK, kao i BH [I.34], jednako A. Slično i EQ je sa stranama A i EG. Prema tome je pravougaonik sa stranama A i BG jednak zbiru pravougaonika sa stranama A i BD, A i DE i A i EG.
Na ovaj način, ako su date dve duži pa je jedna od njih nepodeljena a druga podeljena na koliko bilo otsečaka, pravougaonik obuhvaćen ovim dvema dužima jednak je zbiru pravougaonika obuhvaćenih nepodeljenom duži i svakim od otsečaka. A to je trebalo dokazati.