| |
Doktorske studije
Projekti
Seminari
Radovi
Knjige
(5. maj 2001.)
|
|
Katedra za računarstvo i informatiku Matematičkog fakulteta
nosilac je naučnih aktivnosti u oblasti računarstva i informatike
na fakultetu, a zajedno sa Matematičkim institutom SANU
i na Univerzitetu u Beogradu.
Naučne aktivnosti Katedre
izvode se kroz rukovođenje i učestvovanje u istraživačkim
i tehnološkim projektima, organizovanje naučnih
i stručnih seminara, publikovanje knjiga i naučnih radova,
organizovanje i učestvovanje na naučnim i stručnim skupovima.
Naučna aktivnost od posebnog značaja je rukovođenje
doktorskim studijama iz oblasti računarstva.
Doktorske studije
Matematički fakultet je matični fakultet za
matematiku i računarstvo, pa, prema tome, odgovoran
je za razvoj ove naučne discipline u Republici Srbiji.
Do 1996. godine na Beogradskom Univerzitetu
nije dodeljivano zvanje doktora iz oblasti
računarstva. Međutim, izvestan broj kandidata je
odbranio doktorske radove sa temama iz računarstva,
ali su promovisani kao doktori matematike (Iza imena kandidata
je navedena godina odbrane doktorskog rada.):
- Vojislav Stojković, 1981.
- Petar Hotomski, 1982.
- Irena Pevac, 1987.
- Gordana Pavlović-Lažetić, 1988.
- Ivan Obradović, 1991.
- Miroslav Martinović, 1993.
- Duško Vitas, 1993.
Počevši od 1996. godine, na Matematičkom fakultetu se, po
prvi put na Beogradskom Univerzitetu, počinje sa dodelom zvanja
doktor računarstva.
Prvu doktorsku disertaciju iz ove oblasti pod nazivom Funkcijski interfejs
ka relacionim bazama podataka i primene odbranio je Nenad Mitić
pred komisijom: N. Parezanović (predsednik), G. Pavlović-Lažetić
(mentor) i D. Tošić, M. Ivanović (članovi komisije).
Do sada je šest kandidata steklo doktorat nauka iz
računarstva i promovisano u doktore
računarstva:
- Nenad Mitić, 1996.
- Slobodan Radojević, 1997.
- Milan Tuba, 1993.
- Cvetana Krstev, 1997.
- Sanja Petrović, 1997.
- Davor Radenović, 1998.
- Predrag Janičić, 2001.
Projekti
Matematički fakultet je bio nosilac ili
učesnik u više projekata iz računarstva.
Navodimo najvažnije:
-
Projekat Matematička i računarska
lingvistika, koji
je finansirala Republička zajednica nauke Srbije (u
periodu 1981-85) Rukovodioci projekta pok. prof.
Dušan Jović, Filološki fakultet, i prof.
Marica Prešić, koordinator projekta
Matematički institut; učesnici: Institut za
matematiku PMF-a i Filološki fakultet. Rezultati:
formiranje prvog računarskog korpusa srpskog
jezika, razvoj alata za obradu teksta,
uspostavljanje međunarodnih kontakata.
-
Projekat Automatska obrada teksta, koji je
finasirala Osnovna zajednica nauke Beograda, sa
participacijom BIGZ-a, Zavoda za udžbenike i nastavna
sredstva SRS, i drugih (1983-1985). Rukovodilac:
Duško Vitas. Projekat realizovali Matematički
institut i Institut za matematiku PMF-a. Rezultati:
prototip programa za otkrivanje i korigovanje
grešaka u tekstu, paket za konkordancije; podrška
razvoju terminoloških baza podataka.
-
Projekat Obrada teksta u okviru programa
saradnje SFRJ - SAD, zajedno sa Institutom Jožef
Štefan iz Ljubljane i Sveučilišnim
računskim centrom (SRCE) iz Zagreba (1984-86).
Koordinator: SRCE. Dobijena je jednogodišnja
Fulbrajtova stipendija na Matematičkom fakultetu.
-
Projekat Računarstvo sa primenama, finansiran
od RZN SR Srbije u periodu od 1986-1990 godine.
Koordinator projekta je Matematički fakultet,
učesnik RZ računarska laboratorija a rukovodilac
prof. Nedeljko Parezanović. Rezultati: više
softverskih paketa.
-
Razvojni projekat Jedinstveni informacioni sistem
Univerziteta u Beogradu, finasirala RZN SRS,
koordinator: Institut Mihailo Pupin (1987-1990).
Učesnici: IMP, FON i PMF - Matematički fakultet i
RZ Računarska laboratorija. Matematički fakultet
je radio na potprojektu Automatizacija
studentske službe, a rukovodilac potprojekta je
bio prof. Nedeljko Parezanović. Rezultati:
realizacija podsistema Studentske službe.
-
Tehnološki strateški projekat
Veštačka inteligencija, finasirala RZN SRS,
koordinator: Institut Mihailo Pupin (1987-1990) Na PMF-u
su dve teme: Obrada prirodnog jezika (rukovodio
D.Vitas, Računarska laboratorija) i Jezici
veštačke inteligencije (rukovodio Vojislav
Stojković, zatim Dušan Tošić).
-
Savezni strateški projekat Veštačka
inteligencija, koji je finansiralo Savezno ministarstvo
za nauku i tehnologiju; koordinator: Institut Mihailo
Pupin (1988-91/93): potprojekat Računarska
obrada srpskog jezika realizovan na Matematičkom
fakultetu i RZ Računarska laboratorija (potprojekat
vodio D. Vitas).
-
Projekat Specijalizovani sistem naučno-tehnoloških
informacija u okviru projekta izgradnje SNTIJ koji je finansiralo
Savezno ministarstvo za nauku, koordinator Matematički fakultet
(1988-91). Učesnici: preko 30 NIO iz Jugoslavije. Projekat vodila
grupa istraživača sa fakulteta u okviru PMF-a.
-
Projekat Računarstvo i veštačka
inteligencija, finansiran od Fonda za nauku SR Srbije u
periodu od 1991-1995 godine. U okviru projekta bila je
tema Algoritamske implementacije čiji je
rukovodilac bio prof. Nedeljko Parezanović.
-
Projekat Matematička logika, kombinatorika i
obrada informacija: Osnove i primene računarstva,
Finansiran od Ministarstva nauke Republike Srbije u
periodu 1996-2000. Koordinator projekta Matematički
institut u Beogradu. Rukovodilac teme Obrada teksta
prof. Gordana Pavlović-Lažetić.
-
Inovacioni projekat Arhiviranje i multimedijalna prezentacija
na elektronsko-optičkim medijumima, finansiran od strane
Ministarstva za nauku Srbije u periodu 1996-1997. godine. Projektom je
rukovodio prof. dr Žarko Mijajlović. Pored predloga tehničkih
standarda, kao rezulatat projekta pripremljena su dva CD-a: Stare
karte, gravire i fotografije Beograda, i Elektronsko-fototipsko izdanje
sabranih dela akademika Bogdana Gavrilovića.
-
Projekat Multimedijalna prezentacija Istorijskog arhiva u Kotoru,
finansiran od strane Ministarstva za kulturu Crne Gore i Saveznog sekretarijata
za inostrane poslove. Projektom je rukovodio prof. dr Žarko
Mijajlović. Kao rezultat projekta izradjen je CD sa prezentacijom
Istorijskog arhiva u Kotoru, za potrebe Jugoslovenskog paviljona na
Svetskoj izložbi EXPO'98 u Lisabonu.
-
Inovacioni projekat Analize EEG signala, astronomskih i mikroskopskih slika,
astronomskih spektara i inteligentnog upravljanja teleskopom, finansiran
od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije u periodu
1996-1997. godine. Projektom je rukovodio prof. dr Aleksandar Jovanović.
-
Inovacioni projekat Sistemi za akvizaciju, nadgledanje i realno-vremensku analizu
biomedicinskih signala, finansiran od strane Ministarstva za nauku
i tehnologiju Republike Srbije u periodu 1997-1998. godine. Projektom
je rukovodio prof. dr Aleksandar Jovanović. Rezultat projekta je
klinička pilot instalacija sistema za akviziciju, nadgledanje i
realno-vremensku analizu biomedicinskih signala.
Seminari
Važna forma naučnog rada jesu seminari. Na
seminarima učestvuju saradnici Fakulteta i drugih
institucija, ali i redovni studenti i studenti
poslediplomskih studija.
-
1977-1998. godine Seminar za računarstvo i
informatiku. Osnovao ga i prvi rukovodio njime
prof. Nedeljko Parezanović. Kasniji rukovodioci
prof. Vojislav Stojković, prof. Gordana Pavlović-
Lažetić, doc. Nenad Mitić.
-
1978-1980. godine Seminar za matematičku i
računarsku lingvistiku, rukovodioci prof. Dušan
Jović (Filološki fakultet) i prof. Marica
Prešić.
-
1984-1985. godine seminar Denotacijske semantike prirodnih
i regularnih jezika, rukovodilac prof. Žarko Mijajlović.
-
1996/97. godine Seminar algoritmika, rukovodioci
prof. Slaviša Prešić i doc. Duško Vitas.
-
1997/98. godine Seminar genetski algoritmi,
rukovodilac prof. Dušan Tošić.
-
1997/98. godine Seminar algoritmika, rukovodioci
prof. Slaviša Prešić i prof. Gordana
Pavlović-Lažetić.
-
1998/99. godine Seminar Funkcionalno programiranje, rukovodilac
doc. Nenad Mitić.
Publikovani radovi u časopisima i zbornicima
Rezultati naučnog rada su publikovani u
časopisima i zbornicima radova. Osoblje katedre
za računarstvo publikovalo je više od 250 naučnih radova.
Publikovane encikopedije, knjige, udžbenici i zbirke zadataka
Svakako važan elemenat u nastavi računarstva
jeste postojanje odgovarajuće stručne
literature. Odgovornost nastavnika računarstva je
posebna, jer je reč o oblasti za koju se stručna
literatura tek formira na našem jeziku. Na ovom planu
postoji dosta teškoća koje se odnose na izbor
sadržaja, njegovu aktuelnost i terminologiju.
Publikovane enciklopedije
-
N. Parezanović, D. Vitas (redaktori): Oksfordski
rečnik računarstva, Izdavačko preduzeće
"Nolit", Beograd, 1990.
Publikovane knjige i udžbenici
-
P. Pejović, N. Parezanović: Analogne
računske mašine i njihova primena,
Izdavačko preduzeće "Rad", Beograd, 1963.
-
N. Parezanović: Algoritmi i programski jezik
FORTRAN IV, Matematički institut, Beograd,
1972.
-
P. Pejović, N. Parezanović: Analogni
elektronski računari i njihova primena,
Matematički institut, Beograd, 1972.
-
N. Parezanović: Programski jezik FORTRAN
IV, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1973.
-
N. Parezanović, Z. Petrić: Programski jezik
COBOL, Privredno-finansijski vodič, Beograd,
1973.
-
N. Parezanović: Osnovi računske tehnike,
Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1974.
-
N. Parezanović, B. Janković: Programski
jezik BASIC, Privredno-finansijski vodič,
Beograd, 1977.
-
N. Parezanović: Uvod u programiranje,
Naučna knjiga, Beograd, 1982.
-
M. Jauković, N. Parezanović: Programski
jezik COBOL, Naučna knjiga, Beograd, 1984.
-
N. Parezanović: Mašinski i simbolički
jezik za računare PDP-11, Naučna
knjiga, Beograd, 1984.
-
V.Stojković, D.Tošić, I.Stojmenović:
Programski jezik Pascal, Naučna knjiga,
Beograd, 1984. (1986,1988,1989,1994).
-
N. Parezanović: BASIC za GALAKSIJU,
Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1985.
-
N. Parezanović, D. Kolar: FORTRAN 77,
Naučna knjiga, Beograd, 1989.
-
D.Tošić, R.Protić: PROLOG kroz
primere, Tehnička knjiga, Beograd, 1991.
-
Z.Budimac, M.Ivanović, Z.Putnik, D.Tošić:
LISP kroz primere, Institut za matematiku,
PMF-a Novi Sad, 1991.
-
N. Parezanović: Personalni računari -
MS DOS, Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd,
1992.
-
N. Parezanović: FORTRAN 90,
Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd, 1993.
-
N. Parezanović: Osnovi računarskih sistema,
Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd, 1995.
-
P.Janičić, G.Nenadić: LaTeX, Vedes,
Beograd, 1995.
-
G.Pavlović-Lažetić: Osnove relacionih
baza podataka, Vesta/Matematički fakuktet, 1996.
-
D.Tošić: Pascal - osnovi
programiranja, DP "Studentski trg", 1997.
Publikovane zbirke zadataka
-
D.Bratičević: Zadaci iz programiranja na
mašinskom jeziku, PMF, Institut za matematiku,
Beograd, 1973.
-
V.Stojković, D.Tošić: Zbirka zadataka iz
programiranja - programski jezik BASIC,
Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1981. (1984,
1985, 1986, 1989)
-
D.Tošić, V.Stojković: Zbirka rešenih
zadataka iz programiranja - programski jezik
Pascal, Tehnička knjiga, Beograd, 1987.
(1990, 1991, 1996)
-
D.Tošić: FORTRAN 77 - Zbirka
rešenih zadataka, Tehnička knjiga, 1989.
(1990, 1991)
-
D.Tošić, V.Filipović: Seminarski zadaci
iz Osnova programiranja, DP "Studentski trg",
Beograd, 1995.
-
N.Mitić, S.Malkov, V.Nikić: Osnovi programiranja - Zbirka zadataka,
Matematički fakultet u Beogradu,
Beograd, 2000.
|