Naučne aktivnosti
 
  Doktorske studije
Projekti
Seminari
Radovi
Knjige

(5. maj 2001.)

  Katedra za računarstvo i informatiku Matematičkog fakulteta nosilac je naučnih aktivnosti u oblasti računarstva i informatike na fakultetu, a zajedno sa Matematičkim institutom SANU i na Univerzitetu u Beogradu.

Naučne aktivnosti Katedre izvode se kroz rukovođenje i učestvovanje u istraživačkim i tehnološkim projektima, organizovanje naučnih i stručnih seminara, publikovanje knjiga i naučnih radova, organizovanje i učestvovanje na naučnim i stručnim skupovima. Naučna aktivnost od posebnog značaja je rukovođenje doktorskim studijama iz oblasti računarstva.

Doktorske studije

Matematički fakultet je matični fakultet za matematiku i računarstvo, pa, prema tome, odgovoran je za razvoj ove naučne discipline u Republici Srbiji. Do 1996. godine na Beogradskom Univerzitetu nije dodeljivano zvanje doktora iz oblasti računarstva. Međutim, izvestan broj kandidata je odbranio doktorske radove sa temama iz računarstva, ali su promovisani kao doktori matematike (Iza imena kandidata je navedena godina odbrane doktorskog rada.):

  1. Vojislav Stojković, 1981.
  2. Petar Hotomski, 1982.
  3. Irena Pevac, 1987.
  4. Gordana Pavlović-Lažetić, 1988.
  5. Ivan Obradović, 1991.
  6. Miroslav Martinović, 1993.
  7. Duško Vitas, 1993.

Počevši od 1996. godine, na Matematičkom fakultetu se, po prvi put na Beogradskom Univerzitetu, počinje sa dodelom zvanja doktor računarstva. Prvu doktorsku disertaciju iz ove oblasti pod nazivom Funkcijski interfejs ka relacionim bazama podataka i primene odbranio je Nenad Mitić pred komisijom: N. Parezanović (predsednik), G. Pavlović-Lažetić (mentor) i D. Tošić, M. Ivanović (članovi komisije). Do sada je šest kandidata steklo doktorat nauka iz računarstva i promovisano u doktore računarstva:

  1. Nenad Mitić, 1996.
  2. Slobodan Radojević, 1997.
  3. Milan Tuba, 1993.
  4. Cvetana Krstev, 1997.
  5. Sanja Petrović, 1997.
  6. Davor Radenović, 1998.
  7. Predrag Janičić, 2001.

Projekti

Matematički fakultet je bio nosilac ili učesnik u više projekata iz računarstva. Navodimo najvažnije:

  1. Projekat Matematička i računarska lingvistika, koji je finansirala Republička zajednica nauke Srbije (u periodu 1981-85) Rukovodioci projekta pok. prof. Dušan Jović, Filološki fakultet, i prof. Marica Prešić, koordinator projekta Matematički institut; učesnici: Institut za matematiku PMF-a i Filološki fakultet. Rezultati: formiranje prvog računarskog korpusa srpskog jezika, razvoj alata za obradu teksta, uspostavljanje međunarodnih kontakata.

  2. Projekat Automatska obrada teksta, koji je finasirala Osnovna zajednica nauke Beograda, sa participacijom BIGZ-a, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva SRS, i drugih (1983-1985). Rukovodilac: Duško Vitas. Projekat realizovali Matematički institut i Institut za matematiku PMF-a. Rezultati: prototip programa za otkrivanje i korigovanje grešaka u tekstu, paket za konkordancije; podrška razvoju terminoloških baza podataka.

  3. Projekat Obrada teksta u okviru programa saradnje SFRJ - SAD, zajedno sa Institutom Jožef Štefan iz Ljubljane i Sveučilišnim računskim centrom (SRCE) iz Zagreba (1984-86). Koordinator: SRCE. Dobijena je jednogodišnja Fulbrajtova stipendija na Matematičkom fakultetu.

  4. Projekat Računarstvo sa primenama, finansiran od RZN SR Srbije u periodu od 1986-1990 godine. Koordinator projekta je Matematički fakultet, učesnik RZ računarska laboratorija a rukovodilac prof. Nedeljko Parezanović. Rezultati: više softverskih paketa.

  5. Razvojni projekat Jedinstveni informacioni sistem Univerziteta u Beogradu, finasirala RZN SRS, koordinator: Institut Mihailo Pupin (1987-1990). Učesnici: IMP, FON i PMF - Matematički fakultet i RZ Računarska laboratorija. Matematički fakultet je radio na potprojektu Automatizacija studentske službe, a rukovodilac potprojekta je bio prof. Nedeljko Parezanović. Rezultati: realizacija podsistema Studentske službe.

  6. Tehnološki strateški projekat Veštačka inteligencija, finasirala RZN SRS, koordinator: Institut Mihailo Pupin (1987-1990) Na PMF-u su dve teme: Obrada prirodnog jezika (rukovodio D.Vitas, Računarska laboratorija) i Jezici veštačke inteligencije (rukovodio Vojislav Stojković, zatim Dušan Tošić).

  7. Savezni strateški projekat Veštačka inteligencija, koji je finansiralo Savezno ministarstvo za nauku i tehnologiju; koordinator: Institut Mihailo Pupin (1988-91/93): potprojekat Računarska obrada srpskog jezika realizovan na Matematičkom fakultetu i RZ Računarska laboratorija (potprojekat vodio D. Vitas).

  8. Projekat Specijalizovani sistem naučno-tehnoloških informacija u okviru projekta izgradnje SNTIJ koji je finansiralo Savezno ministarstvo za nauku, koordinator Matematički fakultet (1988-91). Učesnici: preko 30 NIO iz Jugoslavije. Projekat vodila grupa istraživača sa fakulteta u okviru PMF-a.

  9. Projekat Računarstvo i veštačka inteligencija, finansiran od Fonda za nauku SR Srbije u periodu od 1991-1995 godine. U okviru projekta bila je tema Algoritamske implementacije čiji je rukovodilac bio prof. Nedeljko Parezanović.

  10. Projekat Matematička logika, kombinatorika i obrada informacija: Osnove i primene računarstva, Finansiran od Ministarstva nauke Republike Srbije u periodu 1996-2000. Koordinator projekta Matematički institut u Beogradu. Rukovodilac teme Obrada teksta prof. Gordana Pavlović-Lažetić.

  11. Inovacioni projekat Arhiviranje i multimedijalna prezentacija na elektronsko-optičkim medijumima, finansiran od strane Ministarstva za nauku Srbije u periodu 1996-1997. godine. Projektom je rukovodio prof. dr Žarko Mijajlović. Pored predloga tehničkih standarda, kao rezulatat projekta pripremljena su dva CD-a: Stare karte, gravire i fotografije Beograda, i Elektronsko-fototipsko izdanje sabranih dela akademika Bogdana Gavrilovića.

  12. Projekat Multimedijalna prezentacija Istorijskog arhiva u Kotoru, finansiran od strane Ministarstva za kulturu Crne Gore i Saveznog sekretarijata za inostrane poslove. Projektom je rukovodio prof. dr Žarko Mijajlović. Kao rezultat projekta izradjen je CD sa prezentacijom Istorijskog arhiva u Kotoru, za potrebe Jugoslovenskog paviljona na Svetskoj izložbi EXPO'98 u Lisabonu.

  13. Inovacioni projekat Analize EEG signala, astronomskih i mikroskopskih slika, astronomskih spektara i inteligentnog upravljanja teleskopom, finansiran od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije u periodu 1996-1997. godine. Projektom je rukovodio prof. dr Aleksandar Jovanović.

  14. Inovacioni projekat Sistemi za akvizaciju, nadgledanje i realno-vremensku analizu biomedicinskih signala, finansiran od strane Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srbije u periodu 1997-1998. godine. Projektom je rukovodio prof. dr Aleksandar Jovanović. Rezultat projekta je klinička pilot instalacija sistema za akviziciju, nadgledanje i realno-vremensku analizu biomedicinskih signala.

Seminari

Važna forma naučnog rada jesu seminari. Na seminarima učestvuju saradnici Fakulteta i drugih institucija, ali i redovni studenti i studenti poslediplomskih studija.

  1. 1977-1998. godine Seminar za računarstvo i informatiku. Osnovao ga i prvi rukovodio njime prof. Nedeljko Parezanović. Kasniji rukovodioci prof. Vojislav Stojković, prof. Gordana Pavlović- Lažetić, doc. Nenad Mitić.

  2. 1978-1980. godine Seminar za matematičku i računarsku lingvistiku, rukovodioci prof. Dušan Jović (Filološki fakultet) i prof. Marica Prešić.

  3. 1984-1985. godine seminar Denotacijske semantike prirodnih i regularnih jezika, rukovodilac prof. Žarko Mijajlović.

  4. 1996/97. godine Seminar algoritmika, rukovodioci prof. Slaviša Prešić i doc. Duško Vitas.

  5. 1997/98. godine Seminar genetski algoritmi, rukovodilac prof. Dušan Tošić.

  6. 1997/98. godine Seminar algoritmika, rukovodioci prof. Slaviša Prešić i prof. Gordana Pavlović-Lažetić.

  7. 1998/99. godine Seminar Funkcionalno programiranje, rukovodilac doc. Nenad Mitić.

Publikovani radovi u časopisima i zbornicima

Rezultati naučnog rada su publikovani u časopisima i zbornicima radova. Osoblje katedre za računarstvo publikovalo je više od 250 naučnih radova.

Publikovane encikopedije, knjige, udžbenici i zbirke zadataka

Svakako važan elemenat u nastavi računarstva jeste postojanje odgovarajuće stručne literature. Odgovornost nastavnika računarstva je posebna, jer je reč o oblasti za koju se stručna literatura tek formira na našem jeziku. Na ovom planu postoji dosta teškoća koje se odnose na izbor sadržaja, njegovu aktuelnost i terminologiju.

Publikovane enciklopedije

  1. N. Parezanović, D. Vitas (redaktori): Oksfordski rečnik računarstva, Izdavačko preduzeće "Nolit", Beograd, 1990.

Publikovane knjige i udžbenici

  1. P. Pejović, N. Parezanović: Analogne računske mašine i njihova primena, Izdavačko preduzeće "Rad", Beograd, 1963.

  2. N. Parezanović: Algoritmi i programski jezik FORTRAN IV, Matematički institut, Beograd, 1972.

  3. P. Pejović, N. Parezanović: Analogni elektronski računari i njihova primena, Matematički institut, Beograd, 1972.

  4. N. Parezanović: Programski jezik FORTRAN IV, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1973.

  5. N. Parezanović, Z. Petrić: Programski jezik COBOL, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1973.

  6. N. Parezanović: Osnovi računske tehnike, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1974.

  7. N. Parezanović, B. Janković: Programski jezik BASIC, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1977.

  8. N. Parezanović: Uvod u programiranje, Naučna knjiga, Beograd, 1982.

  9. M. Jauković, N. Parezanović: Programski jezik COBOL, Naučna knjiga, Beograd, 1984.

  10. N. Parezanović: Mašinski i simbolički jezik za računare PDP-11, Naučna knjiga, Beograd, 1984.

  11. V.Stojković, D.Tošić, I.Stojmenović: Programski jezik Pascal, Naučna knjiga, Beograd, 1984. (1986,1988,1989,1994).

  12. N. Parezanović: BASIC za GALAKSIJU, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1985.

  13. N. Parezanović, D. Kolar: FORTRAN 77, Naučna knjiga, Beograd, 1989.

  14. D.Tošić, R.Protić: PROLOG kroz primere, Tehnička knjiga, Beograd, 1991.

  15. Z.Budimac, M.Ivanović, Z.Putnik, D.Tošić: LISP kroz primere, Institut za matematiku, PMF-a Novi Sad, 1991.

  16. N. Parezanović: Personalni računari - MS DOS, Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd, 1992.

  17. N. Parezanović: FORTRAN 90, Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd, 1993.

  18. N. Parezanović: Osnovi računarskih sistema, Izdavačko preduzeće "Nauka", Beograd, 1995.

  19. P.Janičić, G.Nenadić: LaTeX, Vedes, Beograd, 1995.

  20. G.Pavlović-Lažetić: Osnove relacionih baza podataka, Vesta/Matematički fakuktet, 1996.

  21. D.Tošić: Pascal - osnovi programiranja, DP "Studentski trg", 1997.

Publikovane zbirke zadataka

  1. D.Bratičević: Zadaci iz programiranja na mašinskom jeziku, PMF, Institut za matematiku, Beograd, 1973.

  2. V.Stojković, D.Tošić: Zbirka zadataka iz programiranja - programski jezik BASIC, Privredno-finansijski vodič, Beograd, 1981. (1984, 1985, 1986, 1989)

  3. D.Tošić, V.Stojković: Zbirka rešenih zadataka iz programiranja - programski jezik Pascal, Tehnička knjiga, Beograd, 1987. (1990, 1991, 1996)

  4. D.Tošić: FORTRAN 77 - Zbirka rešenih zadataka, Tehnička knjiga, 1989. (1990, 1991)

  5. D.Tošić, V.Filipović: Seminarski zadaci iz Osnova programiranja, DP "Studentski trg", Beograd, 1995.

  6. N.Mitić, S.Malkov, V.Nikić: Osnovi programiranja - Zbirka zadataka, Matematički fakultet u Beogradu, Beograd, 2000.

Početak

Katedra Predmeti Magistarske studije Nauka Zaposleni

Copyright (c) 2000, Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu