1
|
|
2
|
- Slike se u računaru predstavljaju matricom (mrežom) kvadratića
zvanih pikseli.
- Svaki piksel ima svoju boju. Boja piksela je predstavljena u
računaru određenim brojem bitova; broj bitova za opis boje
jednak je za sve piksele na slici.
- Za ovakav prikaz slika koriste se
termin
- rasterska ili bitmapirana
grafika.
|
3
|
- Bitmapirana slika ne može da tačno predstavi neprekidan ton boja
koji se postiže na fotografijama,
pa i na televizijskim ekranima. Ono što moderni računar može da
postigne je da su razlike između npr. fotografije i njenog prikaza
na računaru, neuočljive za ljudsko oko.
- Napomena: Osim bitmapirane, u računarima postoji i vektorska
(objektna) grafika; Vektorske datoteke sadrže matematičke opise
linija, krivih, šara nužnih da se iscrta slika.
- Uglavnom su manje i mogu da se
skaliraju bez degradacije slike. One su atraktivnije za CAD alate
negoli za Web, te o njima neće biti reči u ovim folijama.
|
4
|
- Pri čuvanju slike u računaru
javlja se i zahev za optimalnim zapisom slike. Pod optimalnim
zapisom smatra se "što vernija sliku, sa što manje zauzetog
prostora u memoriji".
- Dva osnovna elementa koji utiču na sadržaj i veličinu
grafičkog fajla su broj piksela slike i dubina piksela.
- Odluka o broju piksela slike donosi se u zavisnosti od namene slike –
odnosno uređaja na kome će se prikazivati.
- Rezolucija ekrana meri se brojem piksela ekrana po dužnom inču. U
zavisnosti od broja piksela koji se na ekranu mogu predstaviti (800x600,
1024x768, ...) i fizičke veličine ekrana (koja se meri dužinom
dijagonale, i može da iznosi na pr. 14 ili 17 inča), rezolucija
ekrana varira, i iznosi (recimo) 70 do 90 piksela po inču.
- Rezolucija štampača se
definiše brojem tačaka štampe (dots) po dužnom inču.
Tačka štampe je ekvivalent ekranskog piksela. Današnji
štampači imaju svoje standardne mere kvaliteta slike, npr. 300 ili
600 tačaka po inču.
|
5
|
- Informacija o boji svakog piksela slike čuva se u nizu bitova
fiksne dužine. Broj bitova upotrebljenih za jedan piksel naziva se dubina
piksela (dubina boje, bit rezolucija).
- Što je dubina piksela veća, na slici je moguće prikazati više
različitih boja. Odluka o dubini piksela, a time i o bogatstvu boja
grafike, donosi se u zavisnosti od toga kakvi se podaci na slici nalaze
(vodeći, naravno, računa o tome da što je veća dubina
piksela, to je veći utrošak memorijskog prostora za čuvanje
slike).
|
6
|
- Ako slika sadrži samo crno-bele elemente (na primer, ako predstavlja
- skenirani dokument sa tekstom), za opis piksela na slici dovoljne su dve
boje –
- crna i bela. Ove dve boje mogu se definisati korišćenjem samo
jednog bita po
- pikselu.
- Ako je slikom predstavljen jednostavan crtež, dobar izbor za dubinu
piksela je
- 8 bita (čime je omogućeno predstavljanje do 256=2^8
različitih boja).
- Slike u punoj boji mogu se na ekranu prikazati sa dubinom piksela 24. U
RGB
- modelu boja to se realizuje tako što se sa po 8 bita predstavljaju
komponente
- crvene, zelene i plave boje, koje se kombinuju da bi se prikazala boja
piksela.
- Na ovaj način, na ekranu se može predstaviti 2^24 ili približno
16,7 miliona
- različitih boja, a to je obično više nego dovoljno za ljudsko
oko.
|
7
|
- Pod formatom grafičkog fajla
podrazumevamo način na koji se informacija
- o slici organizuje u fajlu. Danas postoji vrlo veliki broj
različitih grafičkih
- formata. Za koji ćemo se format opredeliti zavisi od namene i
sadržaja fajla,
- operativnog sistema, softvera sa kojim raspolažemo,...
- Prostor potreban za zapis podataka o slici, bez obzira koji format se
- koristi, može se približno izračunati po formuli:
- potreban prostor = broj piksela x
dubina piksela
- Primer 1: Slika u punoj boji, veličine 600 x 500 piksela (otprilike
polovina
- ekrana) traži 300000 x 3 bajta, ili 900 Kb prostora. Ova veličina
slike, mada
- može biti prevelika ako sliku treba slati preko mreže (radi prikaza na
Web
- strani).
|
8
|
- U pokušaju da se veličine fajlova smanje nastali su mnogi programi
za njihovu kompresiju. Podaci u
fajlu organizuju se na način komplikovaniji od načina na koji
su organizovani ako kompresije nema, ali se postižu značajne uštede
u prostoru.
|
9
|
- PCX, TIFF i BMP formati su široko zastupljeni u obradi slika,
uključujući
- skeniranje, prenos među platformama i njihovo korišćenje u
stonom izdavaštvu.
- Sva ova tri formata sadrže podatke koji su ili nekomprimovani, ili se
- komprimuju bez gubitaka, što ih čini dobrim pri editovanju ali ih
diskvalifikuje
- za korišćenje na Webu.
- GIF, JPEG i PNG su formati namenjeni korišćenju na Webu, jer,
- zahvaljujući moćnim tehnikama kompresije koji se u njima
koriste, troše manje
- prostora za podatke o slikama, pa se lakše šalju preko mreže. Ova tri
formata
- imaju još jednu važnu osobinu koja ih dodatno kvalifikuje za Web, a to
je
- mogućnost progresivnog prikaza.
|
10
|
- Ekstenzija: GIF; Verzije: 87a, 89a; Kompresija: LZW; Održava: Compuserve
- GIF slike su dubine piksela 8 bita (dozvoljavaju da slika ima do 256
različitih boja) i uvek su komprimovane. Metod kompresije, LZW,
razvili su 1977. J. Ziv i A. Lempel, a kasnije usavršio Terry Welch. Ovo
je algoritam kompresije bez gubitaka, koji odlično komprimuje
jednostavne slike sa velikim oblastima obojenim istom bojom.
- GIF format je dobar izbor za crteže, crno-bele slike i za sitan tekst.
Zbog male dubine piksela, a i zbog prirode LZW algoritma (koji ne
komprimuje dobro slike sa neprekidnim tonovima) nije dobar za prikaz
fotografija.
|
11
|
- Jednostavne slike se u formatu GIF odlično komprimuju, tako da se
dobijaju mali fajlovi. Ovo je jedan od razloga što je ovaj format, iako
stariji, i dalje vrlo korišćen na Webu. GIF ima i neke druge
osobine koje su razlog da se toliko dugo održao, bez obzira na pojavu
velikog broja novijih grafičkih formata. U te osobine spadaju
preplitanje, transparentnost, i mogućnost pravljenja animacija.
|
12
|
- Svojstvo preplitanja stvara iluziju bržeg prikazivanja grafike. Posebno
je korisno na Webu, gde kod
- sporih linkova postoji opasnost da zbog sporog prikaza slika nestrpljivi
posetioci napuste sajt pre nego što
- se cela strana sa slikom prikaže.
- Podaci u formatu GIF su normalno (ako se ne koristi preplitanje)
organizovani red po red
- piksela, od vrha ka dnu slike. Slika se prikazuje tempom koji je
diktiran brzinom prenosa slike kroz mrežu,
- tako što se redovi prikazuju sekvencijalno, od vrha ka dnu. U trenutku
kada je pristiglo 50% podataka, na
- ekranu će se videti samo gornja polovina slike. Tek kada budu
stigli svi podaci, vidi se dno slike.
- Prepleteni GIF slika brzo preko celog ekrana. U prvom prolasku prikazuje
se samo oko 12.5% slike
- (svaki osmi red). Zatim se GIF slika ponovo prikazuje još tri puta,
dajući u svakom prolasku sve veću
- rezoluciju, sve dok ne stignu svi podaci; u drugom prolasku prikazuje se
još 12.5% podataka, tako da je
- prikazan svaki četvrti red; u trećem prolasku na ekranu se
pojavljuje još 25% podataka, pa će se videti
- svaki drugi red. U četvrtom, poslednjem koraku, prikazaće se i
ostalih 50% podataka slike. Korisnik može
- steći dosta dobru predstavu o celoj slici već kada je 30-50%
informacija primljeno. Preplitanje je
- podržano sa oba (GIF87a i GIF89a) formata.
|
13
|
- Sve bitmapirane slike u računaru predstavljene su matricom piksela,
koja je uvek
- pravougaonog oblika. Osobina transparentnosti omogućuje da slika ne
mora da
- ima pravougaonu konturu.
- Ako neki piksel slike proglasimo za providan (transparentan), on se
neće na ekranu
- videti, nego će se kroz njega "provideti", i tu ćemo
umesto slike videti odgovarajući deo
- pozadine na kojoj slika leži. Tako, ako želimo da naša slika ima kružni
oblik umesto
- pravougaonog, sve piksele naše (pravougaone) slike van kruga možemo
definisati kao
- transparentne.
- Transparentni GIF je jednostavno realizovati. Za transparentne piksele u
CLUT-u (Color
- Lookup Table, tabela pretraživanja boja)
se rezerviše jedan ulaz, koji predstavlja
- "providnu boju".
- Transparentnost je podržana za format GIF89a, ali ne i za GIF87a.
|
14
|
- Pokazalo se da osnovna specifikacija formata GIF, GIF89a,
- podržava osim statičnih, i animirane slike. Dovoljno je
načiniti
- niz slika koje, posmatrane u nizu, čine animaciju. Potom ih
- pomoću neke od pristupačnih alatki povežemo u jednu datoteku
- u formatu GIF, animaciju koja se može prikazati na Web strani.
- GIF animacija ne pruža nivo kontrole i fleksibilnosti kao
- drugi formati za animaciju, ali je postala izuzetno popularna
- zato što je podržana od gotovo svih Web pregledača.
|
15
|
- Algoritam kompresije LZW, koji se koristi u GIF-u, vlasništvo
- je Unisysa, te druge kompanije koje hoće da koriste ovaj
- algoritam moraju da zato traže dozvolu.
- Unisys je 1995. godine objavio da će naplaćivati
korišćenje
- GIF-a. To ne znači da svako ko kreira ili koristi GIF sliku mora
- da plati za nju. Prava korišćenja se odnose na autore programa
- za stvaranje GIF slika.
- Iako je Unisys najavio da odustaje od zahteva, ali problem nije sasvim
rešen, jer kompanija nije ni besplatno ustupila autorska prava.
|
16
|
- Naziv JPEG je skraćenica od Zajednička Grupa Fotografskih Stručnjaka),
što je naziv grupe koja je stvorila ovaj format.
- Ali, JPEG nije baš format, nego jedna vrlo moćna tehnika kompresije
grafičkih podataka. U vreme nastajanja ove tehnike, iz nekih
razloga nije standardizovan format koji je koristi. Tokom godina koje su
sledile, pojavilo se više različitih formata koji su koristili JPEG
kompresiju. Posebno mesto među njima imaju JFIF i SPIFF.
- JFIF (Ekstenzija: JPG; Kompresija: JPEG; Održava: C-Cube Microsystems)
- SPIFF (Ekstenzija: JPG, SPF; Kompresija: bez kompresije, JPEG, Modified
Huffman, MR, MMR; Održava: ITU i ISO)
- Danas, kada govorimo o JPEG formatu, obično mislimo na JFIF fajl
- format (sa JPEG kompresijom).
|
17
|
- Je vrlo moćna kompresiona tehnika sa gubicima. U stanju je da bez
(za ljudsko oko) vidljivih gubitaka u
- kvalitetu slike, smanji veličinu fajla na njen, npr. dvadeseti deo.
Ovo je, u odnosu na tehnike kompresije
- bez gubitaka, ogromna ušteda, jer se pri kompresiji slike bez gubitaka
može postići ušteda memorijskog
- prostora od jedva 50%. JPEG koristi osobinu ljudskog oka da slabije
uočava razlike u nijansama boje nego
- u intenzitetu svetlosti. Zato najbolje komprimuje fotografije u punoj
boji. Slabije, ali ipak dosta
- dobro, pokazuje se kod slika u nijansama sive boje (nijanse sive su
ustvari nijanse svetlosti!)
- Najslabiji je kod jednostavnih crteža sa oštrim ivicama i kod teksta,
gde se i pri manjem intenzitetu
- kompresije pojavljuju vidljivi defekti – artefakti.
- Korisnik može da se, u skladu sa
namenom slike, opredeli za nivo kompresije. Što je viši nivo kompresije,
- fajlovi će biti manji, ali će i oštećenja slike biti
veća. Osnovni problem u korišćenju JPEG kompresije leži u
- činjenici da su oštećenja nastala pri kompresiji trajna, i da
se pri višestrukim editovanja slike, gubici
- akumuliraju. Posle većeg broja sesija editovanja (dekompresija,
editovanje, kompresija pri snimanju
- izmenjenog fajla), slika više neće dobro izgledati.
- Nema editovanja bez gubitaka (čak ni rotacija za 90 ili 180
stepeni, flip horizontal i
- vertical i crop nisu operacije bez gubitaka). Zato nikada ne treba
editovati JPEG slike. Edituje
- se original, koji se čuva u sirovom (nekomprimovanom) obliku, ili u
formatu koji komprimuje
- bez gubitaka (kao što su TIFF ili BMP), a JPEG kopija se pravi od
originala tek u poslednjem
- trenutku, kada hoćemo da napravimo mali fajl koji ćemo poslati
preko mreže.
|
18
|
- JPEG format ne podržava transparentnost, a verovatno je da to svojstvo
JPEG slike ni u budućnosti neće imati. Ponekad se može
imitiramo transparentnost, tako
da se deo slike za koji želimo da izgleda transparentan, oboji bojom
pozadine na kojoj će se slika nalaziti kada se bude prikazivala.
Ako unapred ne znamo boju pozadine, ili ako pozadina nije jednobojna,
moraćemo odustati ili od transparentnosti ili od JPEG-a (u ovom
drugom slučaju, moraćemo koristiti format koji podržava
transparentnost – GIF ili PNG).
|
19
|
- Ekstenzija: PNG; Održava: Tom Boutell. PNG je novi format za bitmapiranu
grafiku, nastao u pokušaju da se prevaziđu zakonski problemi vezani
za korišćenje GIF-a (odnosno, LZW algoritma).
- Format PNG je potpuno patentno i licencno neopterećen!!!
- Svako može besplatno kreirati
softver koji radi sa PNG slikama.
|
20
|
- PNG je grafički standard predviđen da se koristi na Webu. Za
sada ga još ne
- podržavaju svi Web navigatori. Aktuelne verzije Netscape
- Navigatora i Microsoft Internet Explorera mogu da prikazuju PNG slike.
- Na Webu, tri glavne prednosti PNG-a u odnosu na GIF su: alfa kanali
(nivoi
- transparentnosti), korekcija game (kontrola koliko je slika svetla ili
tamna), i
- dvodimenziono preplitanje (metod progresivnog prikazivanja). PNG
komprimuje
- bolje od GIF-a skoro uvek, ali je razlika obično tek oko 5–25%.
- PNG sam, za razliku od GIF-a, nema podršku za animaciju. Ustvari,
kreatori
- PNG-a su se opredelili da animaciju odvoje od uobičajenog
korišćenja grafike;
- stvorili su 1999. godine poseban format, MNG (Multiple Network
Graphics),
- vrlo sličan PNG-u, koji je namenjen animaciji.
|
21
|
- PNG je, osim za prikaz slika na Web-u, odlično rešenje i za
editovanje slika, jer se njegovi podaci komprimuju bez gubitaka.
- Ali, za prenos konačne slike u punoj boji, JPEG je gotovo uvek
bolji izbor.
- Mada JPEG kompresija može da izazove i vidljive
- artifakte, oni mogu biti minimizirani, a uštede u
- veličini fajla su čak i pri visokom nivou kvaliteta
- ogromne u odnosu na kompresiju bez gubitaka,
- prisutnu kod PNG-a.
|